Skoro sedam od 10 Amerikanaca bilo bi zainteresirano za primanje vakcine protiv COVID-19 kada ona postane dostupna, prema novoj studiji. Ali istraživači kažu da postoje zabrinjavajuće praznine u interesu, posebno među crnim Amerikancima, koji nesrazmjerno pate od virusa.
Istraživači sa Državnog univerziteta Ohajo anketirali su više od 2.000 Amerikanaca u maju, pitajući ih o njihovoj volji da se vakcinišu i 11 faktora koji bi mogli uticati na tu odluku. Otkrili su da je 1.374 od 2006 ljudi u anketi, 69%, reklo da će "definitivno" ili "vjerovatno" dobiti vakcinu. Istraživanje je pokazalo da 17% "nije sigurno", a 14% "vjerovatno ili "definitivno" ne želi.
Studija, jedna od prvih procjena prihvatanja vakcine protiv COVID-19 u SAD-u, pojavljuje se na internetu u časopisu Vaccine.
Veći istraživač Paul Reiter, vanredni profesor zdravstvenog ponašanja i promocije zdravlja, rekao je da sumnja da će interesovanje za ovu vakcinu biti veće od normalnog, s obzirom na prirodu pandemije i ozbiljnost bolesti koju mnogi ljudi imaju iskusan.
"Interesovanje je veće od onoga što obično vidimo za vakcinu protiv gripa i druge vakcine gde postoji jaka potreba javnog zdravlja za široko rasprostranjenom zaštitom," rekao je on.
Najjači prediktori da li je neko rekao da će prihvatiti vakcinu bili su koliko dobro vakcina deluje i da li bi je njihov zdravstveni radnik preporučio. Istraživači su otkrili da je percipirana opasnost po zdravlje osoba od COVID-19 snažno uticala na njihovu spremnost da se vakcinišu.
"To je u skladu s onim što vidimo u javnom zdravstvu u raznim oblastima - ako neko smatra da je pod većim rizikom od zdravstvenih problema, to će ga povećati vjerovatnoću da se uključi u zdravstveno ponašanje, u ovom slučaju vakcinacija", rekao je Reiter.
Jedan od neočekivanijih nalaza u ovoj studiji - i nešto što nije tipično za istraživanje javnog zdravlja - je korelacija između političke pripadnosti i spremnosti da se usvoji javnozdravstvena intervencija, rekao je Reiter. Ispitanici koji su se identificirali kao liberalni ili umjereni imali su značajno veću vjerovatnoću da prihvate vakcinu.
"COVID-19 se u mnogim slučajevima pretvorio u političko pitanje i mislim da neki ljudi jednostavno biraju svoju stranu na osnovu toga, bez mnogo istraživanja", rekao je on. “To smo vidjeli kod nošenja maski. To je obećavajuća intervencija javnog zdravlja, ali je pretvorena u političko bure baruta."
Najzabrinjavajući nalaz bio je među ispitanicima crne ankete, jer je samo 55% reklo da su voljni da dobiju vakcinu.
"S obzirom na nesrazmjeran teret infekcije COVID-19 i smrti među crnim Amerikancima, zabrinjavajuće je vidjeti da su učesnici istraživanja crnaca imali manje interesa za vakcinu", rekao je Reiter..
"Mislim da je vjerovatno nekoliko faktora u igri, uključujući pristup njezi i povjerenje u zdravstvenu zaštitu i potencijalne socioekonomske prepreke."
Smanjenje takvih prepreka je važno jer bi samo 35% učesnika studije platilo 50 dolara ili više za vakcinu protiv COVID-19, rekao je Reiter.
Od prve sedmice septembra, 10 država je naznačilo planove da ponude besplatne vakcine kada postanu dostupne, prema KFF-u (ranije poznatom kao Kaiser Family Foundation.)
Reiter je rekao da lideri u javnom zdravstvu i kreatori politike mogu pogledati ovu studiju dok oblikuju napore da prenesu prednosti (i sve rizike) vakcine protiv COVID-19, nakon što se ona odobri za opštu upotrebu.
"Čujete puno priča o vakcinaciji i prednostima imuniteta krda, ideja da kada dovoljno ljudi ima otpornost na virus, to smanjuje prijetnju cijeloj populaciji. Sa 70%, možemo, a možda i ne dođi tamo, " rekao je Reiter.
Zbog toga je posebno važno raditi na obrazovnim naporima, eliminaciji prepreka i drugim strategijama za povećanje šansi za vakcinaciju među onima koji se suočavaju s povećanim rizikom od teške bolesti ili smrti. Ako cjepivo protiv COVID-19 zahtijeva više od jedne doze, to će predstavljati još više izazova, rekao je - što je stvarnost koja je postala jasna posljednjih godina naporima da se mladi ljudi u potpunosti vakcinišu protiv HPV-a kako bi se spriječio rak. HPV vakcina zahtijeva najmanje dvije doze, a tri kada se daje kasnije u tinejdžerskim godinama.
Iako je istraživanje provedeno prije četiri mjeseca, Reiter je rekao da ne očekuje da se mnogo promijenilo u smislu percepcije javnosti.
"Kako se približavamo dostupnosti vakcine, faktori koji bi mogli dodatno uticati na interes javnosti uključivat će troškove i broj potrebnih doza," rekao je.
Drugi istraživači iz države Ohajo koji su radili na studiji su Mira Katz i Michael Pennell.
Nacionalni centar za unapređenje translacionih nauka obezbedio je sredstva za istraživanje.
