Lekarima je teško precizno proceniti žrtve lavine koje stignu u bolnicu sa srčanim zastojem: da li se pacijent efektivno ugušio, ili postoje realni izgledi da preživi ako se pacijent pravilno zagreje? Ispravna početna procjena je ključna: ona osigurava da se pacijenti sa održivim izgledima za preživljavanje pravilno zagriju, a istovremeno sprečava nepotrebnu medicinsku intervenciju u slučajevima kada preživljavanje nije moguće.
Iz tog razloga, stručnjaci za hitnu medicinu iz Eurac Research-a, zajedno sa kolegama iz Evrope i SAD-a, sada su uspostavili nova merila za temperaturu jezgre i nivoe kalijuma u serumu, kako bi lekarima pružili pouzdane pokazatelje prilikom procene odgovarajućeg lečenja za pacijente. Ova studija analizirala je podatke koji se odnose na 103 žrtve lavine koje su primljene sa srčanim zastojem u sedam velikih bolnica u Evropi, između 1995. i 2016. godine.
Bolnice uključene u studiju bile su Bern, Grenoble, Innsbruck, Krakow, Tromsø, Lausanne i Sion. Od 103 žrtve, 61 je ponovo zagrijana, ali je samo 10 posto preživjelo; u ostalim slučajevima zastoj srca nije uzrokovala hipotermija, već gušenje tokom lavine ili traume. Zagrijavanje samo u malom broju slučajeva rezultira preživljavanjem, međutim, u kadrovskom i tehnološkom smislu ovaj proces je složen i veoma skup. Iz tog razloga, glavni autor studije, Hermann Brugger, napominje: "Moramo imati jake i jasne kriterije odabira, koji mogu garantirati da će samo one žrtve lavine koje će imati koristi od procesa biti zagrijane nakon prijema u bolnicu."
Dok su doktori imali smjernice za početnu trijažu žrtava lavine na mjestu nesreće - procjenu od koje zavisi daljnji tretman - ove smjernice su bile zasnovane na ograničenim naučnim dokazima i namijenjene za upotrebu na mjestu hitne pomoći.
Međutim, bolnice zahtijevaju tačne smjernice zasnovane na značajnim dokazima kako bi se opravdalo ekstrakorporalno zagrijavanje pomoću aparata srce-pluća. Upravo ovo je važno pitanje koje se bavi istraživanjem objavljenom u Resuscitation, službenom časopisu Evropskog savjeta za reanimaciju. Faktori koji su se pokazali kao odlučujući u ovoj studiji su temperatura jezgre i koncentracija kalijuma u serumu, potonja je povezana sa degeneracijom ćelija. Koristeći oba ova parametra, doktori mogu procijeniti koji pacijenti imaju potencijal da prežive, a koji nemaju.
U odnosu na tjelesnu temperaturu, granica je 30 stepeni: nijedna žrtva lavine koja pati od srčanog zastoja sa temperaturom jezgra višom od 30 stepeni ne može preživjeti ponovno zagrijavanje. Koncentracija kalijuma u krvi ne bi trebalo da prelazi 7 mmol/litar.
Zahvaljujući novom statističkom modelu, koji je dizajnirao Eurac Research i koji je prvi put korišćen tokom ove studije, istraživači su uspeli da izvuku pouzdane procene uprkos maloj veličini uzorka. Ovaj novi statistički model otvara nove mogućnosti za istraživanja koja će se u budućnosti provoditi na malim uzorcima.
