Kognitivni pad je medicinski izraz za smanjenje vaših sposobnosti razmišljanja, pamćenja i donošenja odluka. Istraživači sada znaju da kognitivni pad može početi u srednjim godinama i da se može razviti u periodu od 20-ak godina. U novoj studiji, objavljenoj u Journal of the American Geriatrics Society (JAGS), istraživači su identificirali faktore povezane sa zdravljem mozga u srednjim godinama kako bi identificirali načine za očuvanje funkcije mozga kada su ljudi stariji.
Nekoliko studija je pokazalo vezu između promjena u osjetilima i razvoja kognitivnog pada. U ranijim studijama, istraživački tim odgovoran za novi izvještaj JAGS-a otkrio je da su problemi sa sluhom, vidom ili čulom mirisa povezani sa lošijom kognitivnom funkcijom kod odraslih osoba srednjih godina. Ove promjene su također povezane sa razvojem kognitivnih oštećenja kod starijih ljudi.
Da bi saznali više u ovom novom radu, istraživači su koristili informacije iz tekuće studije o potomcima Beaver Dam Offspring Study (BOSS; sprovedena od 2005. do danas), studije odrasle djece učesnika Epidemiološke studije o gubitku sluha., populacijska studija starenja.
Sluh, vid i sposobnost njuha izmjereni su vrlo osjetljivim testovima. Učesnici su također radili testove za mjerenje njihove pažnje, razmišljanja i sposobnosti donošenja odluka, kao i pamćenja i sposobnosti komunikacije. Istraživači su zatim kombinovali rezultate svih ovih testova kako bi ih koristili kao meru moždane funkcije učesnika. Testovi krvi i druga mjerenja su također rađeni kako bi se stvorila potpuna zdravstvena slika za svakog učesnika.
Bilo je 2.285 učesnika uključenih u ovu studiju, a većina je bila mlađa od 65 godina. Iako su oni učesnici sa znacima starenja mozga imali sveukupno lošije rezultate na senzornim i kognitivnim testovima, njihov gubitak funkcije bio je u prosjeku blagi.
Istraživači su izvijestili da su učesnici koji su pušili, imali veći struk ili imali zdravstvene probleme povezane s upalom ili kardiovaskularnim bolestima vjerojatnije pokazivali znakove starenja mozga. Stariji učesnici i oni sa dijabetesom takođe su imali veću verovatnoću da će razviti starenje mozga u narednih pet godina. Učesnici koji su redovno vježbali ili su imali više godina obrazovanja imali su manje šanse da pokažu znakove starenja mozga.
Istraživači su rekli da njihova otkrića doprinose dokazima da problemi poput dijabetesa, kao i drugi povezani zdravstveni problemi utiču na cirkulaciju, upalu i metabolizam (medicinski izraz za hemijske reakcije u našim tijelima koje pomažu u održavanju života, kao npr. pretvaranje hrane u energiju), važan su faktor koji doprinosi starenju mozga.
Istraživači su također primijetili da čak i manje ozljede mozga mogu imati dugoročne posljedice na funkciju mozga. Učesnici sa istorijom povrede glave imali su 77 posto povećan rizik od razvoja starenja mozga. Simptomi depresije su također povezani s povećanim rizikom od starenja mozga.
Istraživači su rekli da njihova otkrića sugeriraju da se starenje mozga može odgoditi ili spriječiti. Baš kao što ljudi srednjih godina mogu poduzeti korake za sprječavanje srčanih bolesti održavajući zdravu ishranu i težinu i održavajući fizičku aktivnost, oni također mogu poduzeti korake za sprječavanje ranih promjena u zdravlju mozga.
"Zdravi stilovi života važni su za zdravo starenje, a donošenje zdravih odluka ranije u životu može poboljšati zdravlje kasnije u životu", rekla je glavna autorica Carla R. Schubert, MS. Istraživači su zaključili da bi identificiranje i ciljanje faktora rizika povezanih s lošom funkcijom mozga kod ljudi srednjih godina moglo pomoći u sprječavanju kognitivnog pada s godinama.
