Nivo gojaznosti među ženama u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom ima tendenciju rasta u skladu sa bogatstvom kako kupuju hranu bogatiju energijom, ali nova studija UCL sugeriše da obrazovaniji potrošači donose bolje izbore hrane koji to ublažavaju efekat.
Studija je pokazala da je u zemljama sa srednjim dohotkom nivo gojaznosti među ženama sa srednjim ili visokim obrazovanjem 14-19% niži od manje obrazovanih žena sličnog bogatstva.
Istraživanje, objavljeno u PLOS ONE, sagledalo je odnose između gojaznosti, obrazovanja i bogatstva u preko 250.000 ljudi u četiri zemlje sa srednjim dohotkom i tri zemlje sa niskim dohotkom između 2005. i 2010. godine. Obrazovaniji ljudi su obično bogatiji, a ova studija je bila prva koja je izolovala efekte obrazovanja i bogatstva kako bi se otkrili njihovi izraziti efekti.
"Indeks bogatstva" svakog domaćinstva mjeren je procjenom njihove imovine, stambene situacije i pristupa osnovnim sadržajima. Na osnovu ovih kriterija, podijeljeni su u pet grupa bogatstva na skali od 1-5, od najbogatijih do najsiromašnijih, u svakoj zemlji.
Ispitane zemlje sa srednjim dohotkom bile su Egipat, Jordan, Peru i Kolumbija. U Egiptu, gdje je 43% od 32.272 ispitane žene bile gojazne, efekat bogatstva na gojaznost je smanjen kako se nivo obrazovanja povećavao. Povećani rizik od gojaznosti povezan sa porastom bogatstva bio je 39% za žene sa osnovnim obrazovanjem ili ispod, 25% za žene sa srednjim obrazovanjem i samo 2% za žene sa visokim obrazovanjem.
"Prvi put smo proučavali interakciju između bogatstva i obrazovanja i otkrili da oni imaju fundamentalno različite efekte na gojaznost", kaže glavni autor dr Amina Aitsi-Selmi, saradnik Wellcome Trusta na UCL.„Kako su ekonomije u usponu izložene poplavi kalorija sa globalnog tržišta hrane, rastuće bogatstvo često dovodi do porasta gojaznosti jer ljudi kupuju hranu bogatu energijom.
"Naša studija sugerira da ulaganje u obrazovanje žena štiti od ovog efekta osnažujući pojedince da brinu o svom zdravlju. Međutim, ono nije zamjena za dobre sisteme javnog zdravlja i regulaciju komercijalnih aktivnosti kao što je agresivni marketing koji vrši pritisak na pojedince da konzumiraju nezdrave proizvode i preuzimaju nepotrebne rizike sa svojim zdravljem."
U zemljama s niskim prihodima Indiji, Nigeriji i Beninu, odnos između obrazovanja i bogatstva bilo je teže razlučiti. U Indiji, gdje je samo 2,8% od 113.063 ispitanih žena bilo gojazno, bogatstvo je imalo dubok uticaj na rizik od gojaznosti. Za svako povećanje bogatstva, rizik od pretilosti se povećava za 123%.
"Skok rizika od gojaznosti koji ljudi u zemljama sa niskim prihodima doživljavaju kako postaju bogatiji je vjerovatno povezan sa okruženjem oskudice", objašnjava dr Aitsi-Selmi."Težina naučnih dokaza koje imamo ne ostavlja sumnju da je okruženje u kojem živimo u velikoj mjeri odgovorno za epidemiju gojaznosti."
