Promjene na dva prethodno neistražena gena su središnji dio nove teorije o uzroku i razvoju endometrioze, hronične i bolne bolesti koja pogađa 1 od 10 žena.
Otkriće naučnika Northwestern Medicine sugerira epigenetsku modifikaciju, proces koji poboljšava ili remeti čitanje DNK, sastavni je dio bolesti i njenog napredovanja. Matthew Dyson, istraživač docent akušerstva i ginekologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Northwestern i i Serdar Bulun, MD, predsjedavajući za akušerstvo i ginekologiju u Feinberg and Northwestern Memorial Hospital, također su identifikovali novu ulogu porodice ključnih regulatora gena u materice.
"Do sada je naučna zajednica tražila genetsku mutaciju koja bi objasnila endometriozu", rekao je Bulun, član Centra za genetsku medicinu i Sveobuhvatnog centra za rak Robert H. Lurie Univerziteta Northwestern. "Ovo je prva uvjerljiva demonstracija da se bolest razvija kao rezultat promjena u epigenetskom pejzažu, a ne zbog klasičnih genetskih mutacija."
Nalazi su nedavno objavljeni u PLoS Genetics.
Žene razvijaju endometriozu kada ćelije iz sluzokože materice, koje se obično izlučuju tokom menstruacije, rastu u drugim dijelovima tijela. Uporno preživljavanje ovih ćelija rezultira hroničnim bolom u karlici i neplodnošću. Iako je uzrok bolesti ostao nepoznat na ćelijskom nivou, ustanovljeno je nekoliko različitih modela koji objašnjavaju njen razvoj.
Endometrioza se javlja samo kod primata s menstruacijom, što sugerira da je jedinstvena evolucija iza razvoja materice i menstruacije povezana s bolešću. Naučnici smatraju da je retrogradna menstruacija - ćelije koje se kreću uz jajovode iu karlicu - jedan od mogućih uzroka. Raniji modeli, međutim, nisu bili u stanju da objasne zašto samo 10 posto žena razvije bolest kada većina doživi retrogradnu menstruaciju u nekom trenutku. Niti objašnjavaju slučajeve endometrioze koji nastaju nezavisno od menstruacije.
Bulun i Dyson predlažu da epigenetski prekidač dozvoljava ekspresiju genetskog receptora GATA6 umjesto GATA2, što rezultira otpornošću na progesteron i razvojem bolesti.
"Vjerujemo da ogroman broj ovih izmijenjenih ćelija dopire do sluznice trbušne šupljine, preživljava i raste", rekao je Bulun. "Ovi nalazi bi jednog dana mogli dovesti do prvog neinvazivnog testa za endometriozu."
Kliničari bi tada mogli spriječiti bolest stavljajući tinejdžere predisponirane na ovu epigenetsku promjenu na režim kontracepcijskih pilula, sprječavajući mogućnost retrogradne menstruacije na prvom mjestu, rekao je Bulun.
Dyson će također tražiti da koristi epigenetski otisak prsta koji je rezultat prisustva GATA6 umjesto GATA2 kao potencijalni dijagnostički alat, budući da se ove epigenetske razlike lako mogu otkriti.
"Ova otkrića imaju potencijal da promijene način na koji gledamo i liječimo bolest u budućnosti," rekao je Bulun.
