Istraživači raspravljaju više od dvije decenije o vjerovatnim uticajima, ako ih uopšte ima, globalnog zagrijavanja na svjetsku pojavu malarije, bolesti koju prenose komarci, a koja inficira više od 300 miliona ljudi svake godine.
Sada, ekolozi sa Univerziteta Michigan i njihove kolege izvještavaju o prvim čvrstim dokazima da malarija - kao što se već dugo predviđalo - puzi na veće nadmorske visine tokom toplijih godina i vraća se na niže nadmorske visine kada se temperature spuste.
Studija, zasnovana na analizi zapisa iz planinskih regija Etiopije i Kolumbije, sugerira da će buduće zagrijavanje klime rezultirati značajnim porastom slučajeva malarije u gusto naseljenim regijama Afrike i Južne Amerike, osim ako se ne prati praćenje bolesti i napori kontrole se pojačavaju i održavaju.
"Vidjeli smo rastuću ekspanziju slučajeva malarije na veće nadmorske visine u toplijim godinama, što je jasan signal odgovora planinske malarije na promjene klime," rekla je teorijska ekologinja U-M Mercedes Pascual, viši autor rada zakazano za online publikaciju u Scienceu 6. marta.
"Ovo je neosporan dokaz klimatskog efekta," rekao je Pascual, profesor ekologije i evolucijske biologije Rosemary Grant i istraživač Medicinskog instituta Howard Hughes. "Glavna implikacija je da s toplijim temperaturama očekujemo da ćemo vidjeti veći broj ljudi izloženih riziku od malarije u tropskim planinskim područjima poput ovih."
Prije više od 20 godina, malarija je identificirana kao bolest za koju se očekuje da će biti posebno osjetljiva na klimatske promjene, jer i paraziti Plasmodium koji je uzrokuju i komarci Anopheles koji je šire napreduju kako temperature budu visoke.
Neke rane studije su zaključile da bi klimatske promjene dovele do velikog porasta slučajeva malarije jer je bolest proširila svoj raspon na više nadmorske visine, ali su neke od pretpostavki iza tih predviđanja kasnije kritikovane. Nedavno su neki istraživači tvrdili da će poboljšani socioekonomski uslovi i agresivniji napori u suzbijanju komaraca vjerovatno imati daleko veći utjecaj na obim i intenzitet malarije širom svijeta nego klimatski faktori.
Ono što je nedostajalo u ovoj debati je analiza regionalnih zapisa sa dovoljnom rezolucijom da se utvrdi kako se prostorna distribucija slučajeva malarije promijenila kao odgovor na temperaturne varijacije iz godine u godinu, posebno u zemljama istočne Afrike i Južna Amerika sa gusto naseljenim visoravnima koji su istorijski pružali utočište od bolesti.
Pascual i njene kolege tražile su dokaze o promjeni prostorne distribucije malarije s promjenjivom temperaturom u visoravnima Etiopije i Kolumbije. Ispitivali su evidenciju slučajeva malarije iz regije Antioquia u zapadnoj Kolumbiji od 1990. do 2005. i iz oblasti Debre Zeit u centralnoj Etiopiji od 1993. do 2005.
Fokusirajući se isključivo na visinski odgovor na temperaturne promjene iz godine u godinu, uspjeli su isključiti druge varijable koje mogu utjecati na broj slučajeva malarije, kao što su programi kontrole komaraca, otpornost na lijekove protiv malarije i fluktuacije u količinama padavina.
Otkrili su da se srednja visina slučajeva malarije pomjerila na više nadmorske visine u toplijim godinama i nazad na niže nadmorske visine u hladnijim godinama. Relativno jednostavna analiza dala je jasan, nedvosmislen signal koji se može objasniti samo promjenama temperature, rekli su.
"Naše najnovije istraživanje sugerira da će se s progresivnim globalnim zagrijavanjem malarija širiti planinama i širiti se na nova područja na velikim nadmorskim visinama. A budući da ovoj populaciji nedostaje zaštitni imunitet, bit će posebno osjetljiva na ozbiljne morbiditete i smrtnost, " rekao je koautor Menno Bouma, počasni viši klinički predavač na Londonskoj školi higijene i tropske medicine.
Pored toga, rezultati studije sugeriraju da klimatske promjene mogu objasniti trendove malarije u oba planinska područja posljednjih decenija.
U regiji Debre Zeit u Etiopiji, na nadmorskoj visini između 5.280 stopa i 7.920 stopa, oko 37 miliona ljudi (otprilike 43 posto stanovništva zemlje) živi u ruralnim područjima pod rizikom od većeg izloženost malariji u toplijoj klimi.
U prethodnoj studiji, istraživači su procijenili da bi povećanje temperature za 1 stepen Celzijusa moglo dovesti do dodatnih 3 miliona slučajeva malarije godišnje u Etiopiji među mlađom od 15 godina, osim ako se ne pojačaju napori za kontrolu.
"Naši nalazi ovdje naglašavaju veličinu problema i naglašavaju potrebu za kontinuiranim intervencijama u ovim regijama, posebno u Africi," rekao je Pascual.
