Iako postoji široko rasprostranjen konsenzus među naučnom zajednicom da je sastav generičkih lijekova identičan sastavu lijekova pod markom, to nije slučaj u javnosti. U četvorogodišnjoj studiji od preko 3000 mišljenja na španskim web stranicama, istraživači sa Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu (UNED) u Španiji identifikovali su komunikacijske strategije koje imaju za cilj stvaranje percepcije rizika o generičkim lekovima, što može uticati na nisku upotrebu ove droge.
Generički lijekovi, koji su kopije markiranih lijekova čiji je patent istekao, imaju potpuno isti sastav, kvalitet, djelotvornost i sigurnost kao i njihovi pandani pod markom jer dijele isti aktivni sastojak. Iako su generički lijekovi došli na tržište u Španiji 1997. godine, nisu bili široko propisivani sve do 2004. Posljednjih godina, generički lijekovi su korišteni kao strategija za osiguranje finansijske održivosti nacionalnog zdravstvenog sistema i konkurentnosti farmaceutskog tržišta.. Međutim, stopa potrošnje ovih lijekova je mnogo niža u Španiji nego u drugim zemljama Evropske unije.
Prema Godišnjem izvještaju o razvoju generičkih lijekova u Španiji (2013), tržišni udio u jedinicama generičkih lijekova u zemlji iznosi 36% u poređenju sa 60% u Evropi. Istraživači sa Nacionalnog univerziteta za obrazovanje na daljinu (UNED) proučavali su klimu mišljenja o ovim lijekovima u scenariju gdje se mišljenja brzo šire: internet.
"U analizi društvene slike generičkih lijekova na internetu, otkrili smo eksplicitnu komunikacijsku strategiju s jasnim ciljem: stvoriti percepciju rizika i obeshrabriti njihovu društvenu prihvatljivost", Miguel del Fresno, glavni autor studije i profesor socijalnog rada na UNED, objasnio je.
Istraživačka studija, objavljena u Kvalitativnom socijalnom radu, analizirala je reference od 2009. do 2012. sa različitih internet kanala, uključujući medije, blogove, forume i agregatore mišljenja. Pretraživanje je ograničeno na web stranice u Španiji koristeći španski ekvivalent ključnih riječi 'generički', 'generički lijekovi' i 'generički lijekovi', kao i 'EFG lijek', EFG i EFG's (španski akronim za generičke farmaceutske proizvode).
Od početnih 213, 794 prikupljenih referenci, istraživači su odabrali 551 nakon filtriranja lažnih pozitivnih rezultata i izvođenja jednostavnog slučajnog uzorkovanja. Iz ovih referenci uspjeli su identificirati ukupno 3.692 mišljenja o generičkim lijekovima.
Rizici i neosnovana zabuna
Jedan trend koji su primijetili stručnjaci bio je da su laboratorije za lijekove nazivale svoje proizvode 'inovativnim lijekovima' u jasnoj suprotnosti s generičkim lijekovima. Antonio Lopez, koautor studije i profesor socijalnog rada i socijalnih usluga na UNED-u, rekao je da je „ono što je iznenađujuće bilo da su generičke laboratorije i liječnici također koristili ovaj jezički okvir, koji podstiče pozitivnu percepciju brendiranih lijekova u trošak generičkih lijekova."
Što se tiče rizika povezanih s generičkim lijekovima, studija otkriva da postoje brojne publikacije o potencijalnim štetnim efektima na zdravlje ili nedostatku terapeutske efikasnosti generičkih lijekova u odnosu na lijekove pod markom, nešto što nikada nije dokazano. U tom smislu stručnjaci upozoravaju na rasprostranjenu debatu na internetu u kojoj se tvrdi da fizičke osobine generičkih lijekova povećavaju njihov potencijalni zdravstveni rizik, budući da pacijenti - posebno oni koji su stariji ili manje obrazovani - mogu biti zbunjeni razlikama u pakovanju i izgledu, kao što su oblik, veličina i boja, čime se povećava vjerovatnoća da će ovi pacijenti prekinuti liječenje. "Ako ovaj problem zaista postoji, prvo su ga izazvali brendirani lijekovi," istakao je del Fresno.
Za razliku od ovih negativnih percepcija, međutim, studija također pokazuje da je pozitivniji stav prema genericima počeo da se javlja krajem 2012. Prema riječima stručnjaka, ova 'pozitivna diskriminacija' prema generičkim lijekovima bila je "povezana s nekoliko kraljevskih uredbe koje su dozvoljavale liječnicima da propisuju lijekove prema njihovom aktivnom sastojku, a farmaceutima da zamjene generičke lijekove robnim markama, što je dovelo do velikih ušteda u nacionalnom zdravstvenom sistemu."
Zabrinjavajuća slika
S obzirom na ove rezultate, "jasno je da klima mišljenja utječe na naše ponašanje. Ipak, naše istraživanje ne podržava uzročnu vezu, već korelaciju između komunikacijskih kampanja za suzbijanje društvene prihvatljivosti generika i prihvaćanja ovih droga", rekao je sociolog.
S tim u vezi, stručnjaci tvrde da, iako postoji jasan konsenzus u naučnoj zajednici u pogledu sigurnosti, kvaliteta, efikasnosti i bioekvivalencije generičkih lijekova, ne postoji saglasnost među društvom, što je dovelo do rat kultura zasnovan na pseudo debati.
Studija zaključuje da analiza klime mišljenja na internetu daje zabrinjavajuću sliku jer ova mišljenja nastoje obuzdati društvenu normalizaciju generičkih lijekova izjednačavajući ih s rizicima tako da će ih potrošači odbaciti.
Kako ne bi podstakli ovu negativnu klimu mišljenja, stručnjaci preporučuju korištenje termina 'generički lijekovi' i 'brendovi droge' kao što se dešava u Sjedinjenim Državama. Prema Lópezu, stručnjaci predlažu dizajniranje grupne dinamike u polju socijalnog rada "u kojem se analizira kolektivna zastupljenost generičkih lijekova i razvijaju strategije za naučnu i tehnološku pismenost."
Rezultati istraživanja mogli bi se ekstrapolirati na Latinsku Ameriku, gdje tržišta generičkih lijekova imaju nisku stopu penetracije, a komunikacijske strategije za njihovu diskreditaciju slične su onima u Španiji. Prema del Fresnu, "sve ukazuje na to da se isti argumenti koriste u Španiji [i Latinskoj Americi] kako bi se stvorila percepcija rizika među ljudima i stručnjacima u vezi s ovim lijekovima."
