Imati veći prihod ili obrazovanje od svog partnera može biti rizično, jer viši socio-ekonomski status od partnera povećava šanse za psihičko nasilje i zlostavljanje. Ovo se odnosi i na muškarce i na žene.
Nova istraživanja o nasilju i vezama ne podržavaju stereotipni obrazac jakih muškaraca na moćnim pozicijama koji zlostavljaju svoju slabiju, žensku partnericu.
"Kad god je moć neravnomjerno raspoređena u vezi, povećava se šansa za fizičko i psihičko zlostavljanje. A zlostavljani partner je onaj s najvišim statusom", kaže sociologinja Heidi Fischer Bjelland.
Prema sociologu ovo se odnosi i na muškarce i na žene.
Bjelland je doktorant na The Norwegian Police University College i prethodno je sprovela istraživanje o nasilju intimnog partnera u Norveškoj. U svom članku En voldsom maktbalanse? En studie av relativ makt og forekomst av partnervold ("Žestoki balans moći? Studija relativne moći i nasilja intimnog partnera"), Bjelland predstavlja svoju analizu istraživanja koje je sproveo Statistički zavod Norveške 2003/2004.
Bjelland je ispitao odgovore na anketu od 1640 muškaraca i 1791 žena koji žive sa svojim partnerima. Učesnici su odgovarali na pitanja o tome da li su iskusili fizičko partnersko nasilje poput davljenja i pljuskanja po rukama, te psihičko zlostavljanje kao što su prijetnje fizičkim nasiljem, ljubomorno ponašanje i ograničavanje slobode.
Žene izloženije
I muškarci i žene sa višim statusom od svog partnera imaju povećan rizik od psihičkog zlostavljanja ili kontrolisanja partnera, ali žene sa većim primanjima od svog partnera takođe imaju povećan rizik od fizičkog zlostavljanja:
"Njihov rizik da dožive i fizičko i psihičko nasilje raste sa razlikom u prihodima," kaže Bjelland.
Podaci iz studije pokazuju da žene koje zarađuju više od 67 posto ukupnog prihoda domaćinstva imaju skoro sedam puta veći rizik da dožive psihičko i fizičko zlostavljanje - takozvano dvostruko nasilje - od partnera u odnosu na žene koji zarađuju manje od 33 posto ukupnog prihoda domaćinstva. Štaviše, žene sa znatno višim obrazovanjem od svog partnera imaju povećan rizik od fizičkog i psihičkog zlostavljanja.
Studija dovodi u pitanje prethodna istraživanja koja su zaključila da visok socio-ekonomski status smanjuje rizik od doživljavanja nasilja od intimnog partnera.
"Moja studija pokazuje da visoki prihodi ili obrazovanje djeluju kao zaštita od čina nasilja samo ukoliko prihod i obrazovanje ne premašuju prihod i obrazovanje partnera", kaže Bjelland.
"Izgleda da su ovdje u igri dva mehanizma: jedan se odnosi na pojedinca, a drugi na odnos kao takav."
Muškarci također pogođeni
Studija pokazuje da muškarci s višim prihodima ili obrazovanjem od svog partnera imaju povećan rizik od psihičkog zlostavljanja i kontrole. Međutim, muškarci se ne suočavaju s istim rizikom od fizičkog zlostavljanja.
"Prethodne studije su se bavile prvenstveno fizičkim zlostavljanjem. One su takođe uključivale neke vrste psihičkog nasilja kao što su kontrola i pretnje fizičkim nasiljem, ali nisu razlikovale ove psihološke akte nasilja kao kategoriju za sebe. Ja pravim razliku između psiholoških i fizičkih čina nasilja, psihološki faktor postaje mnogo jasniji i rezultati postaju nijansiraniji", kaže istraživač.
Jedan od nalaza posebno je iznenadio Bjellanda:
"Činjenica da muškarci sa višim socio-ekonomskim statusom od svog partnera imaju povećan rizik od zlostavljanja u svojim vezama bila je veoma iznenađujuća, jer je u suprotnosti sa međunarodnim studijama u istoj oblasti."
Ona naglašava norvešku rodnu ravnopravnost kao moguće objašnjenje.
"Možda ovo ukazuje da u današnjoj Norveškoj žene neće prihvatiti da budu bez moći zbog nižeg socio-ekonomskog statusa od svog partnera."
"S druge strane, nekoliko studija je ranije ispitivalo rizik od zlostavljanja muškaraca, što može biti objašnjenje zašto su ova otkrića tako nova i iznenađujuća."
Prema Bjellandu, prethodne studije o nasilju intimnog partnera često su isključivale muškarce iz materijala podataka.
"Postojao je upadljivo neuravnotežen fokus na žene i kakve posljedice njihova iskustva nasilja od intimnog partnera mogu imati po njih."
Snaga i kontrapower
Bjellandova studija pokazuje da zlostavljanje prvenstveno pogađa osobu u vezi s najvećim resursima koji definiraju moć kao što su prihod i obrazovanje. Ovo se odnosi i na muškarce i na žene.
"Ovo implicira da se nasilje u intimnom partneru može svoditi na pokušaj promjene ravnoteže moći", tvrdi sociolog.
Ona vjeruje da je veliki dio nasilja u intimnom partneru vrsta strategije kontrapouzdanja prema jačem partneru.
"Nasilje ili kontrola se koristi kao kompenzacija za slabu poziciju partnera u vezi, i stoga se može smatrati pokušajem balansiranja onoga što se percipira kao neravnomjerna podjela moći."
Takve strategije moći se u sociologiji često nazivaju svjesnim taktikama. Bjelland nije uvjeren da su ove strategije tako smišljene kao što teorija implicira.
"Možda je zlostavljanje u nekim slučajevima povezano sa nesvjesnim strahom od gubitka partnera koji je privlačniji "na tržištu" zbog njegovog ili njenog socio-ekonomskog statusa."
Ljubomora ili tradicionalne rodne uloge?
Najčešća vrsta psihičkog zlostavljanja ili partnerskog nasilja u anketi se odnosila na to da je partner želio da zna gdje je drugi dio, s kim je i kada se treba vratiti kući. Drugi najčešći tip je ljubomorno ponašanje i pokušaji ograničavanja društvene interakcije drugog dijela s prijateljima i porodicom.
"Nije neuobičajeno da se želi znati gdje je nečiji partner i kada bi mogao biti kod kuće; kada to postaje psihičko nasilje?"
"Nema jasnog odgovora na to. Ali ovo nema veze sa svakodnevnim nasumičnim pitanjima o tome gdje je neko bio. Kada ispitanici opisuju svoje partnere kao radoznale u vezi s tim stvarima, razumno je pretpostaviti da to je vrsta kršenja i pokušaj ograničavanja slobode partnera. Ovo je uobičajen način identifikacije psihološkog nasilja u studijama o nasilju intimnog partnera", kaže Bjelland.
Različiti mehanizmi stvaraju različite vrste nasilja. Bjelland smatra ljubomoru, strah od gubitka partnera i strategije suprotstavljanja mogućim objašnjenjima za većinu psihološke zloupotrebe moći i kontrole u vezama.
Prema Bjellandu, drugo objašnjenje može biti stres i frustracija vezani za stavove društva o muškosti i ženstvenosti, te osjećaj da ne možete ispuniti očekivanja vezana za tradicionalne rodne uloge.
Ovo je opisano u prethodnim istraživanjima o nasilju, a Bjelland to ukazuje kao jedno od mogućih objašnjenja dvostrukog nasilja kojem su žene izloženije ako imaju viši status od partnera.
"Muškarci sa nižim statusom od svoje partnerke mogu smatrati da ne žive u skladu sa tradicionalnom rodnom ulogom. To može uzrokovati stres i frustraciju što opet može dovesti do eskalacije sukoba koji završavaju fizičkim nasiljem prema partnerici, " kaže Bjelland.
Nije svjesna strategija
Bjelland vjeruje da se fizičko nasilje u mnogim od ovih slučajeva vrti oko situacijskih sukoba i ispada uzrokovanih ljutnjom i frustracijom, a ne svjesnim strategijama moći.
"U ovim situacijama pretpostavljam da se muškarci odnose na tradicionalne norme rodnih uloga, ali želim naglasiti da se ova analiza ne odnosi nužno na sve muškarce na individualnoj osnovi."
"Veza između moći, roda i nasilja je vrlo složena i postoji nekoliko mehanizama u igri. Strategije kontrapouzdanja, na primjer, ne primjenjuju se toliko na veze koje prakticiraju tradicionalne rodne uloge."
Jedan od nalaza studije je da žene sa istim statusom kao i njihov partner češće doživljavaju nasilje od intimnog partnera od žena nižeg statusa. Bjelland vjeruje da bi to moglo ukazivati na to da bi neki isto tako isto status mogli shvatiti kao sukob s tradicionalnim rodnim ulogama u vezama.
"Ovaj nalaz bi, s druge strane, trebao biti analiziran s posebnom pažnjom, budući da je materijal podataka oskudan", podvlači Bjelland.
Istražite parove, a ne pojedince
Prema Bjellandu, norveško istraživanje o nasilju fokusiralo se na pronalaženje objašnjenja nasilja na individualnoj osnovi, a posebno se fokusiralo na ženu. Iako je ovo istraživanje bilo neophodno, Bjelland se u budućnosti želi više fokusirati na relacijske aspekte nasilja među intimnim partnerima.
"Vjerujem da se moraju sagledati faktori odnosa kako bi se razumjelo partnersko nasilje. Nasilje se događa u odnosu između dva partnera. Mora se gledati na par kao na jedinstvo, a ne samo na pojedinca."
Budući da je odnos dio društva, sociolog je također mišljenja da se nasilje mora ispitati u svjetlu rodnih struktura i struktura moći društva.
"Važno je uvijek imati na umu ovaj kontekst", naglašava Bjelland.
