U kriznim vremenima, građani se često okreću društvenim medijima kao metodu za razmjenu informacija, zapažanja i davanje oduška. Ali kao što pokazuje istraživanje profesora Georgia Tech o upotrebi društvenih medija usred meksičkog rata protiv droge, postovi mogu otkriti rastuću obamrlost ili desenzibilizaciju tokom vremena dugotrajnog nasilja i stresa.
Munmun De Choudhury, ranije iz Microsoft Research-a, a sada docent na Školi za interaktivno računarstvo na Georgia Tech, vodio je istraživanje. Rad njenog tima, "'Narko' emocije: uticaj i desenzibilizacija u društvenim medijima tokom meksičkog rata protiv droge," biće predstavljen na CHI 2014, vodećoj konferenciji o interakciji čoveka i računara. Prezentacija lista, koja je takođe dobila nagradu za najbolji rad, dolazi ubrzo nakon hapšenja Joaquína "El Chapa" Guzmana Loere, koji se smatra najmoćnijim svjetskim narkobosom, u Meksiku.
Istraživači su odbili zaključiti stvarnu uzročnu vezu između nasilja u ratu protiv droge i obamrlosti društvenih medija. Ali De Choudhury je rekao da rezultati pokazuju značajnu korelaciju između izloženosti nasilju zbog tekućeg urbanog rata u Meksiku i simptoma anksioznosti i posttraumatskog stresa prikupljenih sa društvenih medija.
"Opća psihološka istraživanja su pokazala da produženo izlaganje nasilju, bilo direktno ili usmeno ili putem medijskih izvještaja, može imati trajne i štetne posljedice uključujući emocionalnu obamrlost ili desenzibilizaciju", rekao je De Choudhury. „Naše istraživanje otkriva da to vrijedi i za društvene medije. Jaki psihološki pokazatelji desenzibilizacije pratili su porast nasilja u meksičkom ratu protiv droge."
Za istraživanje, tim se fokusirao na četiri grada: Monterrey, Reynosa, S altillo i Veracruz. Tim je koristio zvaničnu statistiku o ubistvima, kao i nezvanične podatke sa društvenih medija i istaknutog "narko" bloga kako bi utvrdio obrasce stalnog nasilja u tim gradovima. Koristeći Twitter-ov Firehouse stream, prikupili su sve objave na španskom jeziku sa heštegovanim spominjanjem ovih gradova, zanemarujući retweetove i postove koji se ne odnose na drogu.
Tim je koristio podatke sa Twitter-a, zbog velike upotrebe tog medija u Meksiku. U vrijeme istraživanja, oko 35 posto Meksikanaca je bilo online, od kojih je 82 posto koristilo društvene mreže. Od meksičkih korisnika društvenih mreža, 58 posto koristi Twitter.
"U Meksiku je Twitter djelovao kao jedinstvena platforma koja omogućava pogođenim ljudima da izraze svoje emocije, bilo da se radi o frustracijama, pritužbama ili ljutnji, u vezi sa svojim okolnostima, kao i osjećajima terora", rekao je De Choudhury."Ovo ne samo da proširuje narativ o tome kako se građani suočavaju s ratom protiv droge, već naši nalazi mogu pomoći i istraživačima da izgrade teorije o socio-psihološkim odgovorima na krize."
Nakon perioda hronične izloženosti nasilju povezanom sa drogom, istraživači su otkrili smanjene afektivne reakcije u objavama građana koji su doživjeli nasilje na Twitteru. Iako je broj postova možda ostao stabilan ili povećan, nivoi negativnog afekta, koji mjeri nivo nezadovoljstva emocije, značajno su smanjeni.
Rad, "'Narco' Emotions: Affect and Desensitization in Social Media during the Mexican Drug War War," napisao je De Choudhury, zajedno sa Andresom Monroy-Hernandezom iz Microsoft Researcha i Gloria Mark sa Univerziteta u Kaliforniji, Irvine i dostupan je ovdje.
