Brzina promjene debljine moždanog korteksa važan je faktor povezan s promjenom IQ-a kod osobe, prema zajedničkoj studiji naučnika iz pet zemalja, uključujući istraživače u Montrealskom neurološkom institutu i bolnici - The Neuro, na Univerzitetu McGill i Zdravstvenom centru Univerziteta McGill. Studija ima potencijalno široke implikacije na pedagoški svijet i na sudske predmete u kojima bi IQ okrivljenog mogao igrati ulogu u određivanju težine kazne.
Korteks je tanak, najudaljeniji sloj tkiva nervnih ćelija mozga, obično debljine nekoliko milimetara. Korteks sadrži tijela nervnih ćelija i kritičan je za kognitivne funkcije kao što su percepcija, jezik, pamćenje i svijest.
"Često se uočavaju male razlike u IQ rezultatima kada se IQ ljudi testira dvaput u određenom vremenskom periodu. Međutim, u nekim slučajevima, uočene su dramatične promjene u IQ rezultatima", rekao je dr. Sherif Karama, docent psihijatrije na Univerzitetu McGill, psihijatar na Douglasovom institutu za mentalno zdravlje i podružnica u The Neuro gdje je proveo studiju objavljenu u naučnom časopisu Neuro Image. "Ove dramatične promjene se općenito pripisuju greškama mjerenja, a ne pretpostavlja se da odražavaju stvarne promjene u općim kognitivnim sposobnostima."
Korteks počinje da se stanji nakon pete ili šeste godine kao deo normalnog procesa starenja. Ovo istraživanje profesora Karame i njegovih kolega obuhvatilo je 188 djece i adolescenata u periodu od dvije godine. MRI učesnika studije snimljeni su na šest lokacija širom SAD. Ova studija je prva koja pokazuje povezanost između debljine korteksa i razvoja u punoj skali IQ. Otkrili su da u relativno kratkom periodu od 2 godine:
- osobe sa značajnim povećanjem IQ-a nisu imale očekivano stanjivanje korteksa,
- ljudi čiji je IQ ostao isti imali su normalno očekivano stanjivanje korteksa,
- osobe sa značajnim smanjenjem IQ-a imale su pretjerano stanjivanje korteksa.
"Utvrđivanje da IQ nije fiksiran i da je u korelaciji s promjenama u anatomiji mozga ima važne implikacije jer pokazuje da su neke od promjena u IQ-u stvarne, a ne samo zbog greške u mjerenju. Ovaj nalaz bi ljude trebao natjerati da budu oprezni da se zaglave na ranu procjenu IQ-a s obzirom na ulogu koju igra u kriterijima za upis u školu, otkrivanju darovitih, kao i u ispunjavanju uslova za invalidninu iz socijalnog osiguranja ili čak smrtnu kaznu. U nekim američkim državama, ljudi s IQ-om ispod 70 nemaju pravo na za smrtnu kaznu."
Razlozi iza promjena u IQ-u u ovom trenutku nisu jasni. Neki od njih mogu biti posljedica programiranih razvojnih putanja ili drugih faktora kao što su prehrana i obrazovanje, primijetio je profesor Karama.
