Na rasne predrasude ljudi utječe mjesto gdje žive, izvještava nova studija koju su vodili psiholozi sa Univerziteta Oksford. Istraživači su otkrili da nivoi rasnih predrasuda među bijelcima značajno opadaju kada žive u etnički mješovitim zajednicama, čak i kada nemaju direktan kontakt s manjinama. Dovoljno je samo vidjeti bijele strance kako pozitivno komuniciraju s etničkim manjinama da se smanje rasne predrasude.
Istraživači su ovaj pozitivni efekat nazvali 'pasivnom tolerancijom', poredeći ga s negativnim efektom 'pasivnog pušenja' gdje zadimljeno okruženje može povećati rizik od raka pluća, čak i ako sami ne pušite.
Koristeći podatke iz ankete iz sedam studija sprovedenih između 2002. i 2011. širom Engleske, Evrope, SAD-a i Južne Afrike, tim je istraživao stavove ljudi prema različitim etničkim grupama. Rezultati, objavljeni ove sedmice u Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazuju da čak i ljudi s predrasudama koji izbjegavaju kontakt s drugim grupama postaju manje predrasude kada žive u područjima gdje se miješaju različite etničke pripadnosti.
'Pokazali smo da pozitivan kontakt između ljudi koji pripadaju različitim etničkim grupama vodi generalno tolerantnijim društvima,' rekao je profesor Miles Hewstone sa Odsjeka za eksperimentalnu psihologiju Univerziteta u Oksfordu, viši autor studije i direktor Oksfordskog centra za Studiju međugrupnog sukoba. 'Začudo, ne vidimo samo smanjene predrasude među ljudima koji imaju direktan kontakt s etničkim manjinama. Nije čak ni ograničen na one čiji prijatelji imaju kontakt sa manjinama. Dovoljan je samo život u susjedstvu u kojem se drugi ljudi miješaju s manjinama da smanji rasne predrasude.'
Da bi se isključila mogućnost da tolerantniji ljudi jednostavno odluče da žive u različitim oblastima, dve od sedam studija su sprovedene tokom nekoliko godina kako bi se videlo kako su se stavovi menjali tokom vremena. Pokazali su da su čak i ljudi s najvećim predrasudama koji se uopće nisu miješali s etničkim manjinama vremenom postali tolerantniji kada su živjeli u područjima gdje su se drugi miješali.
'Ako bi dvoje bijelaca sa identičnim pogledima otišlo živjeti u različitim poštanskim brojevima godinu dana, osoba u susjedstvu s više miješanja između etničkih grupa vjerovatno bi otišla tolerantnije', rekao je profesor Hewstone, 'Vidjeli bismo ovo efekat čak i ako nikada lično nisu razgovarali sa ljudima drugih etničkih grupa. Veličina ovog efekta "pasivne tolerancije" na predrasude ljudi je istog reda kao i učinak pasivnog pušenja na rizik od raka pluća.'.
Kao dio šire analize, tim je anketirao 1.056 njemačkih državljana iz 50 okruga u Njemačkoj, svaki sa različitim udjelom stanovnika etničkih manjina. Svi ovi ispitanici su popunili ankete u proleće 2010. i 2011. kako bi pratili promene u stavu i ponašanju. Ovaj rad vodio je dr Oliver Christ sa Univerziteta Philipps-Marburg i Univerziteta u Hagenu, vodeći autor studije.
Njemački državljani koji su učestvovali u anketi upitani su koliko je njihovih prijatelja stranca, koliko često razgovaraju sa strancima i koliko često im stranci pomažu. Predrasude su ocijenjene pitanjem učesnika koliko se slažu s izjavama da u Njemačkoj ima previše stranaca, da stranci opterećuju sistem socijalnog osiguranja i da strance treba deportovati ako nema posla.
'Naši rezultati jasno pokazuju da okruzi u kojima se najviše miješaju etničke grupe dovode do najvećeg smanjenja rasnih predrasuda', rekao je profesor Hewstone. 'Iako su naše nedavne longitudinalne studije provedene u Njemačkoj, nema razloga vjerovati da ti efekti neće biti isti u cijelom svijetu. Studije poprečnog presjeka provedene u Engleskoj, SAD-u i Južnoj Africi svakako podržavaju ovu ideju.
'Vlade bi trebale učiniti više da podstaknu različite grupe da se miješaju jedna s drugom, jer sada znamo da to smanjuje predrasude ne samo kod pojedinaca, već iu čitavom susjedstvu. Društvene intervencije koje imaju za cilj povećanje kontakta između grupa pomoći će uspostavljanju tolerantnijih društvenih normi u društvu. Dugoročno gledano, ovo bi trebalo dovesti do skladnijih susjedstava.'