Djeca koja pate od čestih noćnih mora ili napadaja noćnih strahova mogu biti izložena povećanom riziku od psihotičnih iskustava u adolescenciji, prema novom istraživanju Univerziteta Warwick..
Studija, objavljena danas u časopisu SLEEP, pokazuje da djeca koja prijavljuju česte noćne more prije 12. godine imaju tri i po puta veću vjerovatnoću da će patiti od psihotičnih iskustava u ranoj adolescenciji. Slično, doživljavanje noćnih strahova udvostručilo je rizik od takvih problema, uključujući halucinacije, prekinute misli ili zablude. Mlađa djeca, između dvije i devet godina, koja su imala uporne noćne more koje su prijavili roditelji, imala su do jedan i po puta povećan rizik od razvoja psihotičnih iskustava.
Noćne more se smatraju uobičajenim kod male djece, a učestalost se smanjuje kako odrastaju. Javljaju se u drugoj polovini sna tokom REM spavanja (brzo kretanje očiju). Onima koji su ih iskusili bit će poznat osjećaj iznenadnog buđenja sa osjećajem straha, brige i mogućih lupanje srca.
Noćni terori, poremećaj spavanja, razlikuju se od noćnih mora i javljaju se tokom ciklusa dubokog sna (ne-REM) u prvoj polovini noći. Napad noćnog terora često se označava glasnim vriskom i pojedinac koji uspravno sjedi u paničnom stanju, iako nije svjestan bilo kakve nevoljne radnje. U ekstremnijim slučajevima svjedoci su udaranje udova i brzi pokreti tijela. Djeca se ujutro bude nesvjesna svoje aktivnosti tokom cijele noći.
Profesor Dieter Wolke je objasnio: "Sigurno ne želimo da brinemo roditelje ovom viješću; troje od svako četvrto djece doživljava noćne more u ovom mladom dobu. Međutim, noćne more tokom dužeg perioda ili napadi noćnih užasa koji traju u adolescenciju može biti rani pokazatelj nečeg značajnijeg u kasnijem životu."
Kohorta je procijenjena šest puta u dobi između dvije i devete godine. Vjerovatnoća doživljavanja psihotičnih iskustava u adolescenciji se povećavala s pojavom noćnih mora. Oni koji su prijavili samo jedan period ponavljajućih noćnih mora imali su porast od 16%, dok su oni koji su prijavili tri ili više trajnih perioda noćnih mora tokom studije imali povećanje rizika za 56%.
Nasuprot tome, problemi sa uspavljivanjem ili noćnim buđenjem (nesanica) nisu imali veze s kasnijim psihotičnim iskustvima.
Dr Helen Fisher, sa King's College London, dodala je: "Najbolji savjet je da pokušate održati način života koji promoviše zdravu higijenu sna za vaše dijete, stvaranjem okruženja koje omogućava najbolji mogući kvalitet sna. Dijeta je ključni dio ovoga, kao što je izbjegavanje slatkih pića prije spavanja, ali u tom mladom dobu uvijek bismo preporučili uklanjanje svih stimulansa koji utiču na to iz spavaće sobe - bilo da se radi o televiziji, video igricama ili na neki drugi način. To je najpraktičnija promjena koju možete napraviti."
Lucie Russell, direktorica kampanja u YoungMindsu, rekla je: "Ovo je veoma važna studija jer sve što možemo učiniti da promoviramo ranu identifikaciju znakova mentalne bolesti je od vitalnog značaja za pomoć hiljadama djece koja pate. Rano intervencija je ključna kako bi se izbjeglo da djeca pate od ukorijenjene mentalne bolesti kada odrastu."
Do dvanaeste godine, otprilike jedno od četvrto (24,4%) djece u studiji prijavilo je da je patilo od noćnih mora u prethodnih šest mjeseci, a manje od jednog od deset (9,3%) je iskusilo epizode noćnih strahova u istom periodu.
