Dijeta s visokim udjelom ugljikohidrata i visokom kalorijom mogla bi odgoditi napredovanje amiotrofične lateralne skleroze (ALS), također poznate kao bolest motornih neurona ili Lou Gehrigova bolest, prema studiji faze 2 objavljenoj u The Lancet.
ALS je brzo progresivni, fatalni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa nervne ćelije koje kontrolišu kretanje mišića (motorni neuroni). Pacijenti postepeno gube sposobnost kontrole tjelesnih mišića, uključujući mišiće koji kontroliraju disanje. To dovodi do respiratorne insuficijencije i smrti u prosjeku oko 3 godine nakon dijagnosticiranja pacijenata.
Gubitak težine, i mišića i masti, uobičajen je kako ALS napreduje, a pacijenti imaju više poteškoća s jelom, gutanjem i održavanjem tjelesne težine. Nedavni radovi sugeriraju da bi ovi problemi također mogli doprinijeti toku bolesti: pacijenti koji su blago gojazni imaju veću vjerovatnoću da će duže živjeti, a miševi koji nose gen koji uzrokuje ALS živjeli su duže kada su bili hranjeni hranom bogatom kalorijama bogatom mastima..
Nova studija, finansirana od strane Udruženja za mišićnu distrofiju, izvedena je u 12 ALS centara, a vodila ju je dr Anne-Marie Wills u Općoj bolnici Massachusetts, u Bostonu, SAD. Da bi učestvovali u studiji, pacijenti sa uznapredovalim ALS-om morali su već imati sondu za hranjenje (poznatu kao PEG tube, ili perkutane endoskopske gastrostomske sonde), koja omogućava isporuku hrane direktno u želudac. Dvadeset pacijenata je podijeljeno u tri grupe, svaka sa drugačijim planom ishrane - kontrolnu grupu (za održavanje težine) i dvije visokokalorične (hiperkalorične) grupe: jedna s visokim udjelom ugljikohidrata, druga s visokim udjelom masti. Dijeta je trajala 4 mjeseca, a podaci o sigurnosti i preživljavanju prikupljani su od početka studije za ukupno 5 mjeseci.
Ova studija je prvenstveno bila namijenjena procjeni sigurnosti i podnošljivosti dijete za pacijente s ALS-om: pacijenti koji su primali dijetu s visokim udjelom ugljikohidrata/visoko kalorija imali su manje neželjenih događaja (23 naspram 42) i značajno manje ozbiljnih neželjenih događaja (0 vs 9) uključujući smrti od respiratorne insuficijencije u odnosu na kontrolnu grupu.
Pacijenti koji su imali dijetu s visokim udjelom ugljikohidrata/visoko kalorija također su dobili nešto više na težini od ostalih grupa (prosječno 0,39 kg [oko 0,86 lbs] dobijali su mjesečno, u poređenju sa prosječnim povećanjem od 0· 11 kg [0·24 lbs] mjesečno u kontrolnoj grupi, i prosječan gubitak težine od 0,46 kg [1·01 lbs] u grupi sa visokom masnoćom i visokokaloričnom dijetom).
Prema dr Willsu, "Postoje dobri epidemiološki dokazi da je kod ALS-a preživljavanje određeno nutritivnim statusom. Ova pilot studija pokazuje sigurnost novog, jednostavnog, jeftinog tretmana za razornu bolest gdje je trenutno, dostupno je vrlo malo mogućnosti liječenja. Neželjeni ishodi za koje smo se plašili da bi mogli biti rezultat debljanja, kao što su dijabetes ili srčana oboljenja, nisu uočeni u periodu našeg istraživanja od pet mjeseci."
Bez obzira na to, autori ističu da rezultate treba tumačiti "sa oprezom," i pozivaju na veća ispitivanja, sa sličnim nutritivnim intervencijama testiranim u ranijoj fazi bolesti za pacijente s ALS-om.
"Iako je veličina uzorka bila mala, optimistični smo u pogledu ovih rezultata, jer su u skladu s prethodnim studijama na ALS modelima miševa koje su pokazale da hiperkalorične dijete poboljšavaju preživljavanje", kaže dr Wills. "Ne samo da bi ova vrsta nutritivne intervencije mogla biti nov način liječenja i usporavanja napredovanja ALS-a, već bi mogla biti korisna i kod drugih neuroloških bolesti."
Pišući u povezanom komentaru, dr Ammar Al-Chalabi, sa Kraljevskog koledža u Londonu, UK, navodi da, "Neću mijenjati svoje savjete pacijentima na osnovu ove studije, ali sam nestrpljiv da vidim rezultati velikog ispitivanja faze 3. Wills i kolege su poduzeli prve korake potrebne za pružanje dokaza za robustan, nefarmakološki tretman koji se dobro podnosi i koji se lako primjenjuje. Moramo završiti posao koji su započeli."
