Tim istraživača na IRCM-u u Montrealu predvođen Rémijem Rabasa-Lhoretom, u saradnji sa Jérômeom Ruzzinom sa Univerziteta u Bergenu u Norveškoj, pronašao je vezu između vrste zagađivača i određenih metaboličkih komplikacija gojaznosti. Njihovo otkriće, koje je ove sedmice objavio na mreži The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, moglo bi na kraju pomoći u poboljšanju prevencije, dijagnoze i liječenja kardiometaboličkog rizika povezanog s pretilošću, kao što su dijabetes, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti.
Iako je gojaznost snažno povezana sa insulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2, podskup gojaznih pojedinaca, koji se nazivaju "metabolički zdravi, ali gojazni," izgleda relativno zaštićen od razvoja takvih kardiometaboličkih komplikacija. Istraživači IRCM-a proučavaju faktore koji izgleda štite pretile osobe koje ostaju metabolički zdrave, u pokušaju da pronađu terapeutske puteve za sprječavanje komplikacija za druge koji su u opasnosti.
"Nedavno je otkriveno da postojani organski zagađivači (POP) ubrzavaju razvoj predijabetesa i gojaznosti kod miševa, oponašajući na taj način nepovoljan kardiometabolički profil karakterističan za određene gojazne osobe," kaže Rémi Rabasa-Lhoret, MD, PhD, endokrinolog i direktor Jedinice za istraživanje metaboličkih bolesti pri IRCM-u. "Kao rezultat toga, cilj naše studije bio je provjeriti imaju li metabolički zdrave, ali pretile osobe niže razine POP-a u cirkulaciji od gojaznih osoba s kardiometaboličkim komplikacijama."
Postojani organski zagađivači su hemikalije koje je napravio čovjek, a koriste se u poljoprivrednim, industrijskim i proizvodnim procesima. Zbog svoje toksičnosti, POPs su strogo i međunarodno regulirani kako bi se osiguralo javno zdravlje. Međutim, pošto imaju sposobnost da se odupru degradaciji životne sredine, POPs se i dalje mogu naći širom sveta, čak i u oblastima gde nikada nisu korišćeni, i ostaju sveprisutni u našem okruženju i prehrambenim proizvodima. Dakle, gotovo svi ljudi su svakodnevno izloženi POPs.
"Izloženost POPs dolazi prvenstveno iz okoline i konzumacije hrane kao što su masna riba, meso i mliječni proizvodi," objašnjava dr Jérôme Ruzzin, stručnjak u području istraživanja POPs. "Jedna važna karakteristika POP-a je njihova topljivost u lipidima, što znači da se akumuliraju u masnom tkivu tijela. Kao što im ime sugerira, oni su također postojani tako da ih tijelo ne može lako eliminirati. Stoga POP-ovi mogu imati značajan utjecaj na ljudsko zdravlje i bili su pokazalo se da utiče na reprodukciju, potiče rak i učestvuje u razvoju metaboličkih bolesti."
IRCM istraživači su sproveli studiju na 76 gojaznih žena slične dobi, indeksa tjelesne mase i indeksa masne mase, u kojoj su analizirali koncentraciju 21 POP-a, kao i kardiometaboličke faktore rizika. Među 18 detektabilnih zagađivača, žene sa kardiometaboličkim komplikacijama imale su veće koncentracije od 12 POPs.
"Zanimljivo je da je blizu 70 posto otkrivenih POP-ova bilo značajno veće kod osoba sa kardiometaboličkim komplikacijama u poređenju s metabolički zdravim, ali gojaznim subjektima," dodaje Marie-Soleil Gauthier, dr., koautorica studije i naučni saradnik u IRCM-u. "Naša studija potvrđuje da ove dvije grupe imaju različite profile POP-a i da metabolički zdrave, ali pretile osobe imaju značajno niže razine u cirkulaciji različitih klasa POP-a od pacijenata s komplikacijama. Bolje razumijevanje uloge POP-a moglo bi dovesti do novih pravaca za prevencija, dijagnoza i liječenje kardiometaboličkog rizika povezanog s pretilošću."
"Iako ova studija ne pokazuje uzročnu vezu, ona sugerira da zagađivači koji se nalaze u izobilju u našem okruženju mogu promovirati razvoj kardiometaboličkih bolesti poput dijabetesa", zaključuje dr. Rabasa-Lhoret. "Ako buduća istraživanja potvrde ovaj povećani rizik, takva zapažanja bi mogla imati značajan utjecaj na odluke javnog zdravlja jer ćemo morati dramatično smanjiti našu izloženost ovim zagađivačima."
Sažetak izvještaja možete pronaći na:
