Ljudi koji se osjećaju zastrašeni matematikom mogu biti manje sposobni razumjeti poruke o genetski modificiranoj hrani i druge informacije vezane za zdravlje, tvrde istraživači.
"Matematička anksioznost, koja se dešava kada su ljudi zabrinuti ili su zabrinuti zbog upotrebe matematike ili statistike, dovodi do manjeg napora i smanjuje sposobnost matematike," rekla je Roxanne Parrott, ugledna profesorica komunikacijskih umjetnosti i znanosti i zdravlja Politika i administracija."Utvrđeno je i da anksioznost iz matematike narušava radnu memoriju."
Istraživači su otkrili da je matematička anksioznost dovela do smanjenja razumijevanja kod ljudi koji čitaju statistiku u poruci o genetski modificiranoj hrani, dok je povećanje vještina u matematici i povjerenje u te vještine dovelo do boljeg razumijevanja.
"Ovo je prva studija za koju znamo da je anksioznost iz matematike prenijela na zdravlje i rizik", rekao je Parrott. "Matematičke vještine postale su uobičajeni element u mnogim studijama o zdravlju i opasnostima, koje se bave komponentom vještina matematičke kompetencije, ali zanemaruju kognitivne i afektivne komponente."
Ljudi koji imaju niže nivoe matematičkih vještina i koji imaju manje povjerenja u svoju sposobnost da rade matematiku imali su viši nivo matematičke anksioznosti, rekao je Parrott, koji je radio sa Kami J. Silk, profesorom komunikacija na Državnom univerzitetu Michigan.
Međutim, anksioznost iz matematike je takođe porasla kod ljudi koji su imali visok nivo i matematičkih veština i verovanja u te veštine rešavanja matematike kada su bili izloženi poruci o genetski modifikovanoj hrani. Anksioznost iz matematike kod visokokvalifikovanih pojedinaca nije značajno uticala na razumijevanje poruke.
"Možda je to zbog anksioznosti u pogledu performansi", rekao je Parrott. "To je osjećaj 'Znam da to mogu i imam vještine da to uradim, ali me čini nestrpljivim da primijenim svoje vještine'".
Učesnici su također izjavili da vjeruju da su statistike predstavljene u porukama važnije od onih prikazanih na grafikonu, prema istraživačima. Uočeni nivo važnosti poruka može učiniti tekst uvjerljivijim od grafike.
Studija naglašava potrebu da se ne samo poboljšaju matematičke vještine, već i povjerenje u svoje vještine.
Studija također naglašava da anksioznost oko suočavanja sa zadacima koji zahtijevaju matematičke ili statističke vještine vjerovatno smanjuje napore da se razumiju upozorenja potrošača i druge zdravstvene informacije koje se oslanjaju na brojke.
"Ovo je još jedan dokaz o važnosti primijenjenog matematičkog obrazovanja, u kojem se učenici bave porukama i sadržajem iz stvarnog svijeta prilikom učenja matematičkih vještina", rekao je Parrott."Moramo se fokusirati na podučavanje ljudi matematici, ali također moramo reći ljudima da imaju vještine i pronaći strateške načine za komuniciranje koji olakšavaju anksioznost i brigu o razumijevanju matematike."
Istraživači, koji su objavili svoje nalaze u online izdanju Journal of He alth Communication, regrutovali su 323 univerzitetska studenta za studiju. Učesnicima je nasumično dodijeljena poruka koja je izmijenjena tako da sadrži jedan od tri različita načina predstavljanja statistike: tekst sa procentima, trakasti grafikon i tekst i grafikone. Statistika se odnosila na tri različite poruke o genetski modificiranoj hrani, uključujući rezultate studije na životinjama, studije brazilskih orašastih plodova i najavu povlačenja hrane.
Istraživači su mjerili matematičke vještine učesnika, samopouzdanje i anksioznost prije nego što su pročitali poruku. Nakon testa, istraživači su ponovo mjerili nivoe matematičke anksioznosti učesnika, kao i druge sposobnosti, uključujući njihovo razumijevanje, osjećaj važnosti poruke i namjere.
Parrott je rekao da bi buduća istraživanja trebala utvrditi da li matematička anksioznost igra sličnu ulogu u drugim vrstama poruka o zdravstvenim rizicima. Istraživači su istraživali poruke o genetski modificiranoj hrani jer je ta tema trenutno u vijestima, a razvoj pametnih politika o nabavci i sigurnosti hrane raste.
"Moj cilj je pomoći ljudima da donose informirane odluke, a da bi to učinili, moraju razumjeti i razumjeti poruke", rekao je Parrott. "Posebno me zanima prehrambena politika jer je imati dovoljno hrane za prehranu ljudi zaista veliki problem sa kojim se suočavamo."