Istraživači sa Instituta Karolinska u Švedskoj identifikovali su biološki cirkadijalni sat u slušnom organu, pužnici. Ovaj cirkadijalni sat kontrolira koliko dobro oštećenje sluha može zacijeliti i otvara novi način liječenja osoba sa oštećenjem sluha.
Važne tjelesne funkcije, kao što su san, imuni sistem i nivoi hormona, kontrolira biološki cirkadijalni sat. Tim istraživača sa Instituta Karolinska sada je otkrio da u uhu postoji i biološki sat, koji kontrolišu geni za koje se zna da regulišu cirkadijalne ritmove. Utvrđeno je da jedan od ovih gena kruži u pužnici miševa tokom nekoliko dana u obrascu koji prati sate u danu.
Mjerenjem aktivnosti slušnog nerva, istraživači su otkrili da su miševi izloženi umjerenim nivoima buke tokom noći patili od trajnog oštećenja sluha, dok miševi izloženi sličnim nivoima buke tokom dana nisu. Sposobnost zacjeljivanja nakon oštećenja sluha je stoga bila povezana sa doba dana tokom kojeg je došlo do oštećenja od buke, a ovdje je cirkadijalni sat igrao važnu ulogu.
Poznato je da proizvodnja hormona rasta, BDNF, neurotrofnog faktora iz mozga, poznatog po tome da štiti ćelije slušnih nerava, fluktuira tokom dana. Kada su miševi bili izloženi buci tokom dana, njihova koncentracija BDNF-a u uhu se povećavala, što ih je štitilo od trajnog oštećenja sluha. Ovaj zaštitni odgovor je izostao noću.
Međutim, istraživači su uspjeli prevariti ušne satove miševa u eksperimentu u kojem su izlagali miševe buci noću dok su istovremeno stimulirali BDNF. Miševi su tada zaštićeni od trajnog gubitka sluha jer su se njihove slušne nervne ćelije uspješno oporavile od ozljede bukom.
Ova uzbudljiva nova otkrića o ušnom satu, koja su objavljena u časopisu Current Biology, mogu objasniti zašto imamo različite nivoe osjetljivosti na buku u različito doba dana. Nalazi otvaraju put novim metodama liječenja oštećenja sluha, koja pogađaju između 10 i 15 posto populacije. Rezultati su, na primjer, važni za radnike u smjenama u bučnim sredinama, letačke posade koje brzo putuju kroz vremenske zone i ljude koji posjećuju koncerte i diskoteke s visokim nivoom buke.
"Ovo fundamentalno otkriće otvara potpuno novo polje istraživanja i otkriva neke od misterija iza nepoznatih slušnih funkcija," kaže Barbara Canlon, profesorica slušne fiziologije na Odsjeku za fiziologiju i farmakologiju na Institutu Karolinska.
